Objavljeno: 10.08.2004. Autor: Hrvoje Petric
Bojan Cvelfar, Knjiga gostov zdravilišča Rogaška Slatina 1823-1850, Zgodovinski arhiv Celje, Celje 2003., 502 str.
Širi prostor uz rijeku Dravu i njene slovenske pritoke, u ovom slučaju Dravinju, dobio je novo djelo koje će biti zanimljivo istraživačima raznih struka. Ovo je vrlo korisna knjiga za povjesničare jer ujedno predstavlja povijest lječilišta Rogaška Slatina a donosi i vrlo obimnu knjigu gostiju od 1823. do 1850. godine koju je za tisak priredio mladi povjesničar i arhivist te direktor Zgodovinskog arhiva u Celju Bojan Cvelfar koji se već godinama bavi sličnim istraživanjima. Ovom je knjigom u Zgodovinskom arhivu Celje započeo seriju objavljivanja izvornih dokumenata. Izvori objavljeni u knjizi čuvaju se ne samo u Republici Sloveniji nego i u arhivskim zbirkama Republike Austrije.
Knjiga je strukturirana tako da je prvo obrađena povijest lječilišta Rogaška Slatina da bi nakon toga slijedio iscrpan popis gostiju. Na početku je kratak pregled povijesti «rogaškega vrelca» do prelaska pod državnu upravu 1803. godine. Slijedi dio koji govori da je pojačana graditeljska djelatnost od početka 19. stoljeća bila osnova za rast lječilišta. Autor je obradio ne samo smještajne kapacitete nego je proanalizirao i cjenike. Posebnu je pozornost posvetio obradi imenika gostiju lječilišta u razdoblju od 1823. do 1850. godine te njihovom ukupnom broju. Važno je da je uspio odgonetnuti dio razloga koji su goste mamili u Rogašku Slatinu. Bojan Cvelfar je u knjizi objasnio metodologiju rada na njenoj pripremi, a predstavio je rezultate analize ovog izvora. On je uz teritorijalnu strukturu gostiju pokušao prikazati i socijalnu te odgovoriti na pitanje: tko su bili gosti lječilišta? Smatram da je autor u svim zadanim ciljevima uspio te da je napravio veliki pomak za historiografiju 19. stoljeća priređivanjem za tisak knjige gostiju lječilišta Rogaška Slatina.
Knjiga je bogato ilustrirana brojnim faksimilima dokumenata, cjenicima, planovima, fotografijama, tablicama, grafikonima i kartama što još više govori o njenoj kvaliteti i lakšoj pristupačnosti podataka. Podaci o gostima lječilišta Rogaška Slatina su razvrstani tako da sadrže ime i prezime osobe koja se liječila, prostor od kuda je ona dolazila, razlog dolaska u lječilište, datum dolaska i odlaska te broj osoba (u sobi sa upisanom osobom). Analizom spomenutih podataka ovu knjigu kao vrijedan izvor je moguće koristiti ne samo u povijesnoj analizi razvitka lječilišta Rogaška Slatina nego i u raznim historijsko-geografskim istraživanjima, istraživanjima obitelji, migracija, komunikacija, mobilnosti društva, povijesti medicine itd.
Lječilište na prostoru današnje Rogaške Slatine u Republici Sloveniji se u izvorima spominje još od rimskih vremena. Očito je u uporabi bilo i u srednjem vijeku kada jer o njemu govore vrela iz 1141. godine. Za stariju hrvatsku je povijest značajno spomenuti da su se u Rogaškoj Slatini uspješno liječili Nikola i Petar Zrinski.
Iako je u 19. stoljeću najveći dio gostiju dolazio iz Graza (gotovo 16% svih gostiju), važno je istaknuti da je na drugom mjestu bio Zagreb (preko 9% od svih gostiju), slijede: Trst (preko 6%), Beč (preko 5%), Maribor, Ljubljana, Celje, Nagykanizsa, Karlovac, Celovec, Ptuj, Varaždin, Gorica, Radgona, Slovenska Bistrica, Budimpešta, Krapina, Bizeljsko, Samobor, Rijeka, Novo Mesto, Laško, Brežice, Osijek itd. Najdalji su gosti dolazili iz Bosne, Grčke, Moldavije, Vlaške, Sirije, Srbije, Osmanlijskog Carstva i Egipta. Dio gostiju je dolazilo iz podravskog prostora pa su tako zabilježeni gosti iz Koprivnice i okolice. Zbog toga će ova knjiga biti i vrijedan izvor za poznavanje ne samo koprivničke nego i podravske povijesti kao cjeline.
Zanimljivo je pogledati i u socijalnu strukturu posjetitelja. Najveći broj gostiju je bio iz vojske, javnih službi i slobodnih zanimanja (preko 43%), slijede: trgovci (preko 17%), obrtnici (preko 3%) i ostala zanimanja. Moguće je primjetiti da je veliki dio gostiju pripadao plemstvu, a među njima se može naći i ono vezano uz podravski kraj: Inkeyi, Draškovići, Bedekovići i drugi. Na kraju mogu spomenuti da će ova knjiga, vjerujem, osim znanstvenika zainteresirati i današnje posjetitelje lječilišta Rogaška Slatina.
Kljucni pojmovi: Radovi
Objavljeno u Radovi | Komentari (0)
