Objavljeno: 10.08.2005. Autor: Ivan Dukic
Programirana nastava
Ova nastava u osnovi sadrži ideje heurističke nastave, ali je razlika u tome što vođenje i usmjeravanje učenja (poučavanje) ne čini nastavnik, već se te funkcije ugrađuju na program (software). Umjesto s nastavnikom, učenik pri učenju komunicira s programom, čime se postiže apersonalna komunikacija. U ovom obliku nastave učenje pojedinca se nalazi pod stalnim “nadzorom” programa i ne dopušta mu se opuštanje. Premda je ovaj način učenja naišao na određen otpor, doprinos programirane nastave tradicionalnoj je velik: ukazala je na potrebu jasnijeg određivanja nastavnih ciljeva, optimalnost spoznajnih koraka, racionalizacije nastave, drukčije uloge nastavnika u nastavi i drugo.
Za strukturu programirane nastave karakteristični su >mali koraci< (Rendić-Miočević, 2000: 35 i dalje) u kojima se u svakom članku ostvaruju gotovo uvijek sve faze procesa učenja (priprema, obrada novog, ponavljanje, vježbanje i provjeravanje). Sve etape se ponavljaju u jednom satu onoliko puta koliko se članaka svlada za vrijeme školskog sata. Učenje >malim koracima< omogućava bolje učenje, a usvojeni sadržaji su trajniji.
Primjer: 1. PACTA CONVENTA
1. Uvodna informacija
Pacta concenta (lat. sklopljen sporazum) dokument je kojim Hrvatska priznaje vlast ugarskog kralja. Ovim dokumentom Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Ugarskom, dakle zajednicu dvaju država koje su povezane tek osobom vladara. Kritičkom analizom tog izvora, povjesničari su zaključili da je ovaj dokument nastao u kasnijem razdoblju (15. st.), kad je trebalo dokazati da su Hrvati i otprije imali neka stara prava.
2. i 3. zadatak (proučavanje izvora) i prostor za unošenje rješenja
“Kako i kojim ugovorom se predadoše Hrvati kralju Ugarskomu. Koloman, Božjom milošću sin Vladislava, kralja Ugarskoga, vladajući na mjestu svoga oca, a jer je bio veoma odvažan, odluči da čitavu Hrvatsku sve do mora dalmatinskoga podloži pod svoju vlast. Dođe sa svojom vojskom do rijeke Drave. Hrvati pak, čuvši za dolazak kraljev, skupiše svoju vojsku i spremiše se na bitku. Kralj pak doznavši da su se Hrvati skupili, pošalje svoje poslanike htijući s njima prijateljski pregovarati i sklopiti ugovor kakav su oni željeli. Hrvati, saslušavši poruku gospodina kralja, sastavši se na skupštini svi skupa, prihvatiše i poslaše 12 plemenitih starješina od 12 hrvatskih plemena, i to župana Jurja od roda Kačića, župana Ugrina od roda Kukara, župana Mrmonju od roda Šubića, župana Pribislava od roda Čudomirića, župana Jurja od roda Snačića, župana Petra od roda Murića, župana Pavla od roda Gusića, župana Martina od roda Karinjana i od roda Lapčana, župana Pribislava od roda Poletčića, župana Obrada od roda Lačničića, župana Ivana od roda Jamometa, župana Miro(ne)ga od roda Tugomira. Ovi, došavši k gospodinu kralju, iskazaše mu dužnu počast. Gospodin pak kralj, primivši ih poljupcem mira, te dostojanstveno s njima postupajući, ovako se pogodiše: da će spomenuti sa svim svojim bližnjima uživati svoje posjede i imovinu u miru i bez smetnje; da nijedan od spomenutih rodova ni njegovi ljudi nisu dužni spomenutomu kraljevskom veličanstvu plaćati porez ili dohodak, osim što su spomenuti dužni gospodinu kralju, kad netko navali na njegove granice, tad ako gospodin kralj pošalje po njih, dužni su tad poći s najmanje 10 oboružanih konjanika od svakog spomenutoga roda do Drave na svoj trošak, odonud prema Ugarskoj na trošak gospodina kralja, i sve dok traje vojna, moraju ostati. I tako je bilo uređeno godine Gospodnje 1102. itd.”
Zadaci
1. Koje kraljeve osobine se ističu u tekstu? _______________________________
Navedi prezimena 12 rodova: _______________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
2. Koja strana je prva zaželjela sklopiti mir (zaokruži točan odgovor):
a) Koloman
b) Hrvati
3. Kako su Hrvati došli ugarskome kralju? _______________________________
Kako je kralj primio 12 plemena? ___________________________________
Kako je s njima postupao? ________________________________________
4. Uvrsti u tablicu:
| Koja su prava dobili Hrvati? | Što su bile njihove obaveze? |
5. Koja se rijeka spominje u tekstu? ______________________________________
Razmisli i pokušaj objasniti zašto.____________________________________
_________________________________________________________________
6. Koja se godina spominje u tekstu? _____________________________________
7. Uoči uzročno-posljedičnu vezu:
| Uzrok | Događaj | Posljedica |
| PACTA CONVENTA 1102. |
Povratna informacija:
1. odvažnost;
Kačić, Kukar, Šubić, Čudomirić, Snačić, Murić, Gusić, Karinjan i Lapčan, Poletčića, Lačničića, Jamomet, Tugomir.
2. a)
3. s dužnim poštovanjem; dao im je poljubac mira; dostojanstveno
4. potvrdu starih povlastica; obvezu plaćanja poreza i opremanja 10 konjanika
5. Drava ; granica prema Ugarskoj
6. 1102.
7. upražnjeno hrvatsko prijestolje; ulazak Hrvatske u personalnu uniju
Primjer: 2. PROSINAČKE ŽRTVE U ZAGREBU
1. Uvodna informacija
Ujedinjenje Države SHS s Kraljevinom Srbijom (koja je ranije sebi priključila Vojvodinu i Crnu Goru) nije provedeno u skladu sa odlukama Narodnog vijeća SHS. >Naputak< u kojemu se traži priznanje hrvatske samobitnosti na putu do Beograda je promijenjen u >Adresu<.
Vijest o proglašenje ujedinjenja stigla je u Zagreb 2. XII. 1918. navečer. Pristaše ujedinjenja odmah su po ulicama priredile manifestacije, koje su se nastavile i sljedećih dana. Dana 5. XII. na Trgu bana Jelačića došlo je do krvavog sukoba između odjela Narodne straže (sastavljenog uglavnom od sokolaša i mornara) i vojnika zagrebačkog garnizona. Oglasila se i Stranka prava proglasom protiv ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom i za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u republikansku državu.
2. i 3. zadatak (proučavanje izvora) i prostor za unošenje rješenja
“Dan nakon proglašenja ujedinjenja održana je velika manifestacijska proslava; psihološka je pogreška učinjena što i ta vojska nije privučena u proslavu. Tek je u kasarnskom krugu objašnjeno momčadi značenje događaja. Momčad bez dogovora prima to objašnjenje. U krugu bivše 53. puk. Kod tog akta došlo je međutim do protestnih poklika. Tu se moglo opaziti da agitacija protiv novog stanja zahvaća teren; na sudskoj raspravi utvrđeno je da je agitaciju provodio neki narednik Murk, o kojemu točnije podatke nitko nije mogao pružiti. Znalo se samo da potječe iz krajeve koje je Italija okupirala i da je nakon 5. XII. netragom iščezao. (.)
Do prvog sukoba došlo je između kolone na raskrižju Frankopanske ulice i Ilice. Koloni vojnika suprotstavio se odjel mornara; ispaljeno je nekoliko hitaca u zrak, a mornari su uzmakli. (.) Čulo se regetanje mitraljeza. To je pucao odjel sokolske straže u sokolani, jamačno u panici, jer pred sokolanom nigdje nije bilo ni jednog pobunjenika. Kad je vojska stigla do Jelačićeva trga, dočekana je paljbom iz mitraljeza. Od te paljbe uglavnom su pali slučajni radoznalci. Na paljbu mitraljeza odgovorili su i vojnici. Pucnjava je potrajala tek minutu-dvije, a onda su se i masa i vojnici razbježali. U sukobu je poginulo 13, a ranjeno 17 osoba.
Iste je noći cijeli zagrebački garnizon razoružan i sljedećeg se dana pristupilo likvidaciji tih dviju pukovnija. Još iste večeri, 5. XII. preuzeli su vojničku službu odredi srpske vojske, koji su posljednjih dana stigli u Zagreb i koji dotad nisu napuštali vojarne. Oružana snaga Države Narodnog vijeća bila je 5. XII. stvarno likvidirana. Formalno će 10. XII. biti likvidiran i vojni odsjek Narodnog vijeća, a sve njegove funkcije preuzet će misija srpske vojske. Time je ujedinjenje provedeno i na vojničkom području.
Političke posljedice događaja 5. XII. odmah su se osjetile. Istog dana obustavljeno je izlaženje glasila Stranke prava Hrvatska i Radićev Dom. Nekoliko dana kasnije bit će uhićeni predstavnici Čiste stranke prava dr. Elegović i dr. Sachs. Energično se počinje provoditi politika likvidiranja svih protivnika novoga stanja.” (J. Horvat: Politička povijest Hrvatske)
Zadaci
1. Agitaciju u vojarni provodio je narednik (upiši ime) ________________________.
Što kod opisa te osobe opravdava sumnju da je sve bilo unaprijed smišljeno?
_________________________________________________________________
Obrazloži svoje mišljenje!_____________________________________________
_________________________
2. U gore navedenom tekstu posebno se spominje jedna politička stranka:
a) Hrvatska seljačka stranka
b) Stranka prava
c) Radikalna stranka
3. Koliko je ljudi stradalo u sukobu? ___________ poginulih, __________ranjenih
4. Što se dogodilo s pukovnijama? _______________________________
5. Koje su novine prestale izlaziti? ___________________ i __________________
Zašto je vlastima stalo ukinuti ta glasila?_________________________________
6. Uoči uzročno-posljedičnu vezu:
| Uzrok | Događaj | Posljedica |
| “Prosinačke žrtve” |
Povratna informacija:
1. Murk; nitko o njemu ništa nije znao, nestao je poslije tog događaja; vjerojatno je ubačen da bi izazvao incident;
2. b)
3. 13 poginulih, 17 ranjenih
4. razoružane su (likvidirane su)
5. Hrvatska i Dom; kako ne bi poticali narod na otpor novom režimu
6. uzrok: želja za ostvarenjem prevlasti srpske vojske, povod: sukob vojske i mornara, posljedica: razoružanje zagrebačkog garnizona, uništenje vojske NV SHS i vojna okupacija
bivše Države SHS
2. PROBLEMSKA NASTAVA
Problemska nastava zasniva se na “iskustvenom učenju”, a pri rješavanju novonastalih situacija učenik angažira svoja ranija iskustva. Uloga nastavnika i ovdje je ključna: on mora jasno formulirati neki problem (stvoriti problemsku situaciju), a zatim će učenik istraživanjem sam doći do rješavanja problema i zaključka.
Od tradicionalnog i klasičnog podučavanja valjalo bi prijeći na samostalno učenje, a taj bi put išao od heurističke nastave preko programirane, egzemplarne i problemske nastave k mentorskoj nastavi i autodidaktičkom radu.
ODLAZAK KHUENA HEDERVARYJA IZ HRVATSKE
Priprema
Karoly Khuen Héderváry došao je u Hrvatsku 1883. sa zadaćom njezina smirivanja. Banom je bio sljedećih 20 godina, tijekom kojih je radio na produbljenju sukoba između Hrvata i Srba. Nakon demonstracija u Zaprešiću, gdje su seljaci iz Brdovca zapalili mađarsku zastavu sa željezničke postaje, a u sukobu s oružništvom ubijen je i jedan seljak. Ovo je pokrenulo niz novih pobuna u Zagrebu, Zagorju, Prigorju, Gosrskom kotaru, čak i u Međimurju koje je bilo pod izravnom ugarskom upravom. Pobunjenici su uništavali sve znakove mađarske vlasti, napadao mađarone i Mađare. Protumađarski pokret naišao je na potporu u Dalmaciji, Istri, Sloveniji i hrvatskih iseljenika. U tom trenutku Khuen Héderváry odstupa s banske časti. Zašto?
| Hipoteza Karoly Khuen Héderváry protjeran je iz Hrvatske zbog hrvatskoga otpora nakon demonstracija 1903. godine. Prihvaćaš li ovu hipotezu ili je odbacuješ? Ako je prihvaćaš, zaokruži DA, a ako je odbacuješ, zaokruži NE.
|
Tekst 1.
Direktni povod padu Khuenova režima bili su veliki, krvavi nemiri u proljeće 1903., najprije u Zagrebu, a zatim u znatnom dijelu Hrvatske, naročito u Zagorju i na Primorju, a izazvao ih je golem protuzakonit natpis, sastavljen samo mađarskim jezikom, na novosagrađenoj zgradi zagrebačke direkcije željeznica (>Magyar állami vasutak<). Grof Khuen-Héderváry ostavi iznenada Zagreb kad je 26. lipnja imenovan za ugarskog ministra predsjednika, a za bana je 4. srpnja imenovan grof Teodor Pejačević sin bana Ladislava Pejačevića.
(F. Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Matica hrvatska, Zagreb 1962.)
Zadaci:
1. Što je po Šišiću direktni (izravni) povod padu Khuenova režima?
2. Naglašava li posebno da je Héderváry promaknut na bolje mjesto?
Tekst 2.
Khuenov je režim upotrijebio vojsku za gušenje pokreta. Sve su tamnice bile pune. (.) Mađarska je štampa, s izuzetkom socijalista, koji su pokret odobravali i podupirali, uporno tvrdila da je bečka >kamarila< pokrenula hrvatske mase protiv Mađara.
U toku lipnja pokret sve više jenjava da bi, zatim, zamro u pojedinačnim nemirima sve do kolovoza. U lipnju Khuen napušta banski položaj. Nije to bila posljedica narodnog pokreta uperenog protiv njegova režima, kako je to hrvatska javnost uglavnom vjerovala, nego se radilo o kraljevu pokušaju da mađarsku krizu riješi uz pomoć Khuena, čovjeka svog povjerenja, kao ministra predsjednika. Međutim on ne uspijeva ukrotiti mađarsku opoziciju pa mora ubrzo odstupiti.
(Jaroslav Šidak et al: Povijest hrvatskog naroda, 1860.-1914., Školska knjiga, Zagreb 1968.)
Zadaci:
1. Kako je Khuenov režim ugušio pokret 1903.?
2. Koga odgovornim smatra mađarski tisak?
3. Smatra li autor da je Héderváryja smijenio hrvatski otpor?
Na kraju će učenik usporediti svoj zaključak s postavljenom hipotezom i rezimirati rezultate svojeg malog istraživanja.
Kljucni pojmovi: Radovi
Objavljeno u Radovi | Komentari (0)
