Objavljeno: 25.11.2008. Autor: Miljenko Hajdarovic

Organizatori

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s organizatorima natjecanja u županijama i županijskim stručnim vijećima za povijest

Sjedište i adresa Državnog povjerenstva

Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Rijeka

51 000 Rijeka, Trpimirova 6

Tajnica Državnog povjerenstva:

Mr. sc. Marijana Marinović, viša savjetnica

Telefon: 051 320 383, Fax: 051 335 182

E-mail: marijana.marinovic@azoo.hr

Predsjednik Državnog povjerenstva:

Doc. dr. sc. Željko Holjevac

Filozofski fakultet u Zagrebu, Lučićeva 3.

E-mail: zeljko.holjevac@gmail.com

Vremenik

Školska natjecanja: 6. veljače 2009. (petak) u 13,00 sati

Županijska natjecanja: 25. veljače 2009. (srijeda) u 10,00 sati

Državno natjecanje: 6. – 8. svibnja 2009. na Krku (škola domaćin – Osnovna škola «Fran Krsto Frankopan», Krk)

Kategorije

Za učenike/ice VII. i VIII. razreda osnovne škole natjecanje se provodi u kategoriji samostalni istraživački radovi.

Za učenike/ice srednjih škola natjecanje se provodi u dvije kategorije:

  1. pisanom provjerom znanja različitim vrstama (tipovima) zadataka
  2. samostalnim istraživačkim radom učenika/ica.

Kategorija 1. pisana provjera znanja organizira se u četiri skupine:

  1. skupina: Prapovijest i Stari vijek
  2. skupina: Srednji i Rani novi vijek
  3. skupina: 18. i 19. stoljeće
  4. skupina: 20. stoljeće

Pisana provjera znanja u srednjim školama

Testove za školsko natjecanje iz povijesti za učenike srednjih škola izrađuje Državno povjerenstvo i šalje po jedan primjerak organizatorima natjecanja u županijama, a ovi po jedan primjerak školama. Za školsko natjecanje pitanja će se, po kategorijama, odnositi na gradivo:

  1. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Periklovo doba
  2. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Nove dinastičke borbe i dolazak Anžuvinaca
  3. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Bečki kongres
  4. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Hrvati pod teretom centralizma i velikosrpske hegemonije – diktatura

Testove za županijsko natjecanje iz povijesti za učenike srednjih škola izrađuje Državno povjerenstvo i šalje po jedan primjerak organizatorima natjecanja u županijama, a ovi školi u kojoj se održava županijsko natjecanje. Za županijsko natjecanje pitanja će se, po kategorijama, odnositi na gradivo:

  1. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Rim i njegov uspon u doba Republike
  2. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Kultura u Hrvata od 12. do 15. stoljeća
  3. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Revolucionarna 1848. godina
  4. skupina: zaključno s nastavnom jedinicom Banovina Hrvatska

Za Državno natjecanje pitanja će obuhvatiti cjelokupno gradivo. Testove izrađuje Državno povjerenstvo.

Broj bodova u svim testovima određuje sastavljač testa brojem traženih podataka. Poslovi izrade, umnožavanja i distribucije ispitnih materijala ne smiju biti dostupni javnosti.

Županijska povjerenstva dužna su u roku od 48 sati po objavljivanju konačnih rezultata dostaviti Državnom povjerenstvu ljestvicu poretka i testove prvih pet natjecatelja za svaku skupinu.

Testovi za školsko, županijsko i državno natjecanje izrađuju se za svaku skupinu posebno, a sadrže naslovnicu i po 40 pitanja, od čega se 60% pitanja odnosi na nacionalnu povijest, a preostalih 40% pitanja na svjetsku povijest (postotak se ne odnosi na  1. skupinu: Prapovijest i Stari vijek). Pitanja za pojedine kategorije natjecanja odnose se na nastavno gradivo razreda.

Pravo sudjelovanja u školskom natjecanju imaju svi učenici/ice. Na županijsko natjecanje prijavljuju se učenici/ice koji su ostvarili najbolje rezultate na školskom natjecanju. O broju sudionika, kao i provođenju županijskog natjecanja, odluku donose županijska povjerenstva, odnosno povjerenstvo Grada Zagreba, o čemu izvješćuju škole na svom području.

Literatura za učenike/ice su svi udžbenici odobreni od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Tijek natjecanja

Rješavanje testa traje 60 minuta od znaka zvona. Test se rješava isključivo plavom ili crnom kemijskom olovkom. Nije dopuštena uporaba obične olovke i crvene tinte. Za vrijeme rješavanja testa ne smije se koristiti ništa osim navedenog pribora za pisanje. Jednom napisane odgovore nije dopušteno prepravljati. Netočno ili nepotpuno riješeni zadaci, kao i naknadno ispravljani odgovori, ne vrednuju se. Osobna i zemljopisna imena (i prezimena) pišu se izvorno. Test se ispravlja crvenom kemijskom olovkom, a broj postignutih bodova upisuje se u za to predviđeno mjesto u testu. Test ispravljaju i potvrđuju svojim potpisom točnost postignutih bodova tri člana Školskog odnosno Županijskog povjerenstva. Na državnom natjecanju dva člana Državnog povjerenstva i jedan član Županijskog povjerenstva – županije domaćina natjecanja – ispravljaju  i svojim potpisom  potvrđuju točnost postignutih bodova. Sudionici natjecanja će po završetku testiranja biti upoznati s ispravnim rješenjima pitanja u testu.

Nakon natjecanja nadležna povjerenstva moraju do kraja školske godine u kojoj je natjecanje provedeno čuvati riješene zadatke svih učenika/ca koji su u natjecanju sudjelovali.

Samostalni istraživački radovi u srednjoj školi

Kategorija samostalnih istraživačkih radova namijenjena je svim učenicima/ učenicama srednjih škola. Teme koje se istražuju su iz zavičajne povijesti, no trebaju biti jasno uklopljene u širi lokalni, nacionalni, regionalni, europski i/ili svjetski kontekst. Teme se istražuju na temelju literature i raznovrsne izvorne građe koja je dostupna učenicima. Preporuča se interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje povijesnog istraživanja s geografijom, etnologijom, povijesti umjetnosti, književnosti itd.

Vrednovanje samostalnog istraživačkog rada sastoji se od sljedećih segmenata:

  1. eseja
  2. obrane, koja se sastoji od prezentacije rada te odgovora na pitanja koja postavlja prosudbeno povjerenstvo nakon prezentacije.

Esej

Dužina eseja iznosi 15 500 – 18 200 znakova (bez razmaka), odnosno oko osam do deset kartica teksta (1 kartica = 30 redova sa 60 znakova, odnosno oko 1800 znakova po stranici teksta). Piše se na računalu fontom Times New Roman, veličina 12 točaka, prored 1,5 s marginama 2,54 (gore i dolje) i 3,17 (lijevo i desno). Stranice trebaju biti paginirane. Paginacija se ispisuje na sredini donje margine stranice.

Esej treba imati naslovnu stranicu. Naslovnica se ne paginira i treba sadržavati sljedeće podatke: naslov teme, imena učenika i mentora, škola, grad i županija.

Iza naslovnice slijedi sadržaj s naslovima poglavlja i brojem stranica na kojima se nalaze. Ova se stranica ne računa kao dio eseja.

Zatim slijedi uvod. Učenici srednjih škola trebaju u uvodu osobito obratiti pozornost na obrazloženje odabira teme, istraživačkog pitanja i metodologije rada te objasniti odabir izvora i literature korištene prilikom izrade rada. Uvod iznosi ½ do jedne kartice teksta (ne manje od ½ i ne više od jedne kartice teksta), odnosno od oko 900 do oko 1800 znakova.

Središnji dio eseja – razrada teme – treba biti podijeljen na logično oblikovana poglavlja. Naslovi pojedinih poglavlja trebaju biti jasno istaknuti te odgovarati sadržaju poglavlja.

Slijedi zaključak koji sažima temeljne rezultate istraživanja i odgovara na istraživačko pitanje postavljeno u uvodu. Sastoji se od ½ do jedne kartice teksta (ne manje od ½ ni više od jedne kartice teksta), odnosno od oko 900 do oko 1800 znakova.

Esej obvezno treba sadržavati bilješke i bibliografiju. Bilješke se pišu isključivo na dnu stranice, a ne na kraju teksta niti u tekstu. Bibliografija se navodi na posljednjoj (zasebnoj) stranici koja slijedi nakon zaključka, a sadrži popis izvora (ako su korišteni) i literature.

Uz esej je moguće imati do pet stranica priloga (npr. fotografija, reprodukcija umjetničkih slika, gradskih planova, pisanih izvora, novinskih članaka, intervjua s kazivačima, ako se rad temelji na usmenoj povijesti itd.). Prilozi se stavljaju na zasebne stranice na kraju rada (nakon bibliografije) i ne računaju se kao dio eseja. Na vrhu stranice treba istaknuti naslov Prilozi. Svaki prilog treba biti numeriran i opisan na odgovarajući način (potpis uz sliku, podrijetlo pisanog izvora ili novinskog članka, vrijeme i mjesto kada je vođen intervju i slično). Prilozi se posebno ne boduju ali mogu utjecati na jasnoću razjašnjavanja teme i metodologije rada.

Osobito se srednjoškolske eseje preporuča da se na kraju eseja uključi sažetak od 600 do 800 znakova, s istaknutim ključnim riječima.

Dodatne upute za izradu eseja (oblikovanje stranica, izrada bilježaka, citiranje literature itd.) priložene su u «Dodatku» na kraju ovog Kataloga.

Obrana rada

Obrana rada sastoji se od učeničke prezentacije rada te pitanja koja postavljaju članovi prosudbenog povjerenstva nakon prezentacije.

Prezentacija teme traje najviše 15 minuta tijekom kojih treba sažeto izložiti temeljne rezultate istraživanja: zašto su temu odabrali, kako se uklapa u širi nacionalni, europski i/ili svjetski kontekst, koliko je bila prisutna u dosadašnjim istraživanjima, kojom su se metodologijom  služili prilikom izrade rada te koje su rezultate postigli. Preporučamo učenicima maksimalno korištenje suvremenih medija i mogućnosti prezentacijske tehnike.

Nakon prezentacije, članovi prosudbenog povjerenstva postavljaju do pet pitanja. Ona su vezana uz esej ili prezentaciju (ako je neki segment teme ostao nedovoljno razjašnjen) te na konkretizaciju prezentirane teme u širem lokalnom, nacionalnom, regionalnom, europskom i/ili svjetskom kontekstu na koji se tema odnosi.

Obrana rada mora biti javna. Povjerenstva moraju osigurati javni prostor i omogućiti nazočnost zainteresiranim učenicima i nastavnicima. Na školskoj, županijskoj i državnoj razini imenovat će se povjerenstvo za vrednovanje samostalnih istraživačkih radova. Svaki član povjerenstva boduje oba segmenta prema unaprijed postavljenim i poznatim kriterijima, nakon čega se bodovi zbrajaju te se tako dobiva konačni rezultat.

Dodate upute za vrednovanje eseja i obrane (kriteriji ocjenjivanja) nalaze se u «Dodatku» na kraju ovog Kataloga.

Razine natjecanja

Natjecanje se provodi na tri razine: školskoj, županijskoj i državnoj.

Školsko natjecanje: Tijekom školske godine učenici/ice pod vodstvom svojih nastavnika/mentora, a prema spomenutim propozicijama izrađuju samostalne istraživačke radove. Na školskom natjecanju Školsko povjerenstvo vrednuje radove prema spomenutim propozicijama, te jedan najbolje ocijenjeni rad (esej), u šest primjeraka, od kojih je pet u tiskanom i jedan u elektronskom obliku (na CD-u), šalje Županijskom povjerenstvu odmah isti dan po završetku školskog natjecanja 6. veljače 2009. godine.

Županijsko natjecanje: Županijsko povjerenstvo ocjenjuje sve prispjele eseje prema spomenutim propozicijama. Na županijskom natjecanju Županijsko povjerenstvo vrednuje obranu rada prema spomenutim propozicijama i dodaje ocjenu eseja. Ako Županijsko povjerenstvo, na prijedlog Školskog povjerenstva ili samoinicijativno, utvrdi da je rad koji mu je poslalo Školsko povjerenstvo plagijat, tj. da je prepisan, ili da ne zadovoljava većinu predviđenih uvjeta, Županijsko će povjerenstvo takav rad diskvalificirati.

Jedan najbolje ocjenjeni rad na županijskom natjecanju, u šest primjeraka, od kojih je pet u tiskanom i jedan u elektronskom obliku (na CD-u), šalje se Državnom povjerenstvu u roku od 48 sati nakon objavljivanja službenih rezultata županijskog natjecanja. Državno će povjerenstvo pozvati učenike i mentora na državno natjecanje do 20. travnja 2009. godine.

Državno natjecanje: Državno povjerenstvo organizira natjecanje na državnoj razini ocjenjujući radove prema navedenim kriterijima. Na državnom natjecanju rad mogu prezentirati najviše dva učenika. Državno povjerenstvo ne vraća radove sa županijskih natjecanja.

Ako Državno povjerenstvo, na prijedlog Županijskog povjerenstva ili samoinicijativno, utvrdi da je rad koji mu je poslalo Županijsko povjerenstvo plagijat, tj. da je prepisan, ili da ne zadovoljava većinu predviđenih uvjeta, Državno će povjerenstvo takav rad izuzeti iz državnog natjecanja, a ime i prezime mentora koji prati takav rad na odgovarajući način objaviti.

Samostalni istraživački radovi učenika/ica ne smiju se objavljivati prije završetka državnog natjecanja. Radovi koji zauzmu prva tri mjesta na državnom natjecanju objavit će se po završetku natjecanja u elektroničkom obliku na web-stranici Agencije za odgoj i obrazovanje, a u tiskanom obliku mogu se po završetku natjecanja objaviti u posebnoj publikaciji.

Samostalni istraživački radovi u osnovnoj školi

Svi učenici/učenice VII. i VIII. razreda osnovnih škola mogu se natjecati u kategoriji samostalnih istraživačkih radova. Postoji samo jedna kategorija, odnosno nema zasebnih kategorija za VII. i za VIII. razrede. Teme koje se istražuju su iz zavičajne povijesti. Preporuča se rad na izvornoj građi te interdisciplinarni pristup tj. povezivanje povijesnog istraživanja s geografijom, etnologijom, književnosti, povijesti umjetnosti itd.

Vrednovanje samostalnog istraživačkog rada sastoji se od sljedećih segmenata

  1. eseja
  2. obrane, koja se sastoji od prezentacije rada te odgovora na pitanja koja nakon prezentacije postavlja prosudbeno povjerenstvo.

Esej

Dužina eseja iznosi 12 500 – 15 200 znakova (bez razmaka), odnosno oko šest do osam kartica teksta (1 kartica = 30 redova sa 60 znakova, odnosno oko 1800 znakova po stranici teksta). Piše se na računalu fontom Times New Roman, veličina 12 točaka, prored 1,5 s marginama 2,54 (gore i dolje) i 3,17 (lijevo i desno). Stranice trebaju biti paginirane. Paginacija se ispisuje na sredini donje margine stranice.

Esej treba imati naslovnu stranicu. Naslovnica se ne paginira i treba sadržavati sljedeće podatke: naslov teme, imena učenika i mentora, škola, grad i županija.

Iza naslovnice slijedi sadržaj s naslovima poglavlja i brojem stranica na kojima se nalaze. Ova se stranica ne računa kao dio eseja.

Zatim slijedi uvod. U uvodu se ukratko objašnjava odabir teme i istraživačko pitanje, metodologija rada te daje osvrt na izvore i literaturu korištene prilikom izrade rada. Uvod iznosi ½ do jedne kartice teksta (ne manje od ½ i ne više od jedne kartice teksta), odnosno od oko 900 do oko 1800 znakova.

Središnji dio eseja – razrada teme – treba biti podijeljen na logično oblikovana poglavlja. Naslovi pojedinih poglavlja trebaju biti jasno istaknuti te odgovarati sadržaju poglavlja.

Slijedi zaključak koji sažima temeljne rezultate istraživanja i odgovara na istraživačko pitanje postavljeno u uvodu. Sastoji se od ½ do jedne kartice teksta (ne manje od ½ ni više od jedne kartice teksta), odnosno od oko 900 do oko 1800 znakova.

Esej obvezno treba sadržavati bilješke i bibliografiju. Bilješke se pišu isključivo na dnu stranice, a ne na kraju teksta ili u tekstu. Bibliografija se navodi na posljednjoj (zasebnoj) stranici koja slijedi nakon zaključaka, a sadrži popis izvora (ako su korišteni) i literature.

Uz esej je moguće imati do tri stranice priloga (npr. fotografija, reprodukcija umjetničkih slika, gradskih planova, pisanih izvora, novinskih članaka, intervjua s kazivačima, ako se rad temelji na usmenoj povijesti itd.). Prilozi se stavljaju na zasebne stranice na kraju rada (nakon bibliografije) i ne računaju se kao dio eseja. Na vrhu stranice treba istaknuti naslov Prilozi. Svaki prilog treba biti numeriran i opisan na odgovarajući način (potpis uz sliku, podrijetlo pisanog izvora ili novinskog članka, vrijeme i mjesto kada je vođen intervju i slično). Prilozi se posebno ne boduju ali mogu utjecati na jasnoću razjašnjavanja teme i metodologije rada.

Dodatne upute za izradu eseja (oblikovanje stranica, izrada bilježaka, citiranje literature itd.) priložene su u «Dodatku» na kraju ovog Kataloga.

Obrana rada

Obrana rada sastoji se od učeničke prezentacije rada te pitanja koja postavljaju članovi prosudbenog povjerenstva nakon prezentacije.

Prezentacija teme traje najviše 10 minuta tijekom kojih treba sažeto izložiti temeljne rezultate istraživanja: zašto je tema odabrana, kojom su se metodologijom učenici služili prilikom izrade rada te koje su rezultate postigli. Preporučamo učenicima maksimalno korištenje suvremenih medija i mogućnosti prezentacijske tehnike.

Nakon prezentacije, članovi prosudbenog povjerenstva postavljaju do tri pitanja. Ona su vezana uz esej ili prezentaciju (ako je neki segment teme ostao nedovoljno razjašnjen) ili se odnose na opće znanje učenika o razdoblju kojemu tema pripada.

Obrana rada mora biti javna. Povjerenstva moraju osigurati javni prostor i omogućiti nazočnost zainteresiranim učenicima i nastavnicima. Na školskoj, županijskoj i državnoj razini imenovat će se povjerenstvo za vrednovanje samostalnih istraživačkih radova. Svaki član povjerenstva boduje oba segmenta prema unaprijed postavljenim i poznatim kriterijima, nakon čega se bodovi zbrajaju te se tako dobiva konačni rezultat.

Dodate upute za vrednovanje eseja i obrane (kriteriji ocjenjivanja) nalaze se u «Dodatku» na kraju ovog Kataloga.

Razine natjecanja

Natjecanje se provodi na tri razine: školskoj, županijskoj i državnoj.

Školsko natjecanje: Tijekom školske godine učenici/ice pod vodstvom svojih učitelja/mentora, a prema spomenutim propozicijama izrađuju samostalne istraživačke radove. Na školskom natjecanju Školsko povjerenstvo vrednuje radove prema spomenutim propozicijama, te jedan najbolje ocijenjeni rad (esej), u šest primjeraka, od kojih je pet u tiskanom i jedan u elektroničkom obliku (na CD-u), šalje Županijskom povjerenstvu odmah isti dan po završetku školskog natjecanja 6. veljače 2009. godine.

Županijsko natjecanje: Županijsko povjerenstvo ocjenjuje sve prispjele eseje prema spomenutim propozicijama te na županijsko natjecanje poziva 10 najbolje ocijenjenih radova. Na županijskom natjecanju Županijsko povjerenstvo vrednuje obranu rada prema spomenutim propozicijama i dodaje ocjenu eseja. Ako Županijsko povjerenstvo, na prijedlog Školskog povjerenstva ili samoinicijativno, utvrdi da je rad koji mu je poslalo Školsko povjerenstvo plagijat, tj. da je prepisan, ili da ne zadovoljava većinu predviđenih uvjeta, Županijsko će povjerenstvo takav rad diskvalificirati.

Jedan najbolje ocjenjeni rad, u šest primjeraka, od kojih je pet u tiskanom i jedan u elektroničkom obliku (na CD-u), šalje se Državnom povjerenstvu u roku od 48 sati nakon objavljivanja službenih rezultata županijskog natjecanja. Državno će povjerenstvo pozvati učenike i mentora na državno natjecanje do 20. travnja 2009. godine.

Državno natjecanje: Državno povjerenstvo organizira natjecanje na državnoj razini ocjenjujući radove prema navedenim kriterijima. Na Državnom natjecanju rad mogu prezentirati najviše dva učenika. Državno povjerenstvo ne vraća radove sa županijskih natjecanja.

Ako Državno povjerenstvo, na prijedlog Županijskog povjerenstva ili samoinicijativno, utvrdi da je rad koji mu je poslalo Županijsko povjerenstvo plagijat, tj. da je prepisan, ili da ne zadovoljava većinu predviđenih uvjeta, Državno će povjerenstvo takav rad izuzeti iz državnog natjecanja, a ime i prezime mentora koji prati takav rad na odgovarajući način objaviti.

Samostalni istraživački radovi učenika/ica ne smiju se objavljivati prije završetka državnog natjecanja. Radovi koji zauzmu prva tri mjesta na državnom natjecanju objavit će se po završetku natjecanja u elektroničkom obliku na web-stranici Agencije za odgoj i obrazovanje, a u tiskanom obliku mogu se po završetku natjecanja objaviti u posebnoj publikaciji.

Ustroj povjerenstva

Školska povjerenstva imaju najmanje tri člana i imenuje ih ravnatelj škole.

Županijska povjerenstva imaju predsjednika, tajnika i članove (najmanje tri). Svi se imenuju iz redova učitelja i nastavnika povijesti, a na prijedlog voditelja Županijskih stručnih vijeća za povijest. Iznimno, ako nema dovoljno učitelja i nastavnika povijesti ili su maksimalno zaduženi redovitom nastavom, članom županijskog povjerenstva može postati učitelj i nastavnik drugog predmeta iz društvenog ili humanističkog područja ili vanjski suradnik koji ima stručna znanja iz navedenog područja. Voditelji Županijskih stručnih vijeća bi trebali biti članovi županijskih povjerenstava za natjecanje, kako bi imali uvid u natjecanja na županijskoj razini i mogli disemnirati kriterije i upute.

Članovi prosudbenih povjerenstava na županijskoj i državnoj razini ne mogu biti mentori/ice učenika/ica natjecatelja.

Državno povjerenstvo ima predsjednika, tajnika i članove. Imenuje ih ministar znanosti, obrazovanja i športa, a na prijedlog Agencije za odgoj i obrazovanje.

Za svaku razinu natjecanja članovi povjerenstva moraju biti časni, uzorni i stručni ljudi, koji će aktivno i savjesno sudjelovati u radu povjerenstva pridržavajući se zadanih rokova, uputa i pravila natjecanja.

Natjecatelji

Na državnom natjecanju sudjelovat će učenici koji su ostvarili najveći broj bodova na županijskim natjecanjima po skupinama, po jedan učenik za svaku skupinu iz svake županije. Iznimno za Grad Zagreb sudjeluju dva prvoplasirana učenika u svakoj kategoriji i dva prvoplasirana samostalna istraživačka rada.

Ukoliko na školskim i županijskim natjecanjima dva ili više učenika imaju isti broj bodova, Školsko i Županijsko povjerenstvo će dodatnim testiranjem odabrati pobjednika u pojedinoj skupini.

Županijska povjerenstva dostavljaju Državnom povjerenstvu podatke o učenicima koji su osvojili prvo mjesto po skupinama (ime i prezime učenika, razred, škola, adresa škole, ime i prezime mentora) u roku od 48 sati po završetku županijskog natjecanja.

Žalbe na postupak provedbe školskih natjecanja rješavaju Županijska povjerenstva. Žalbe se rješavaju odmah. Žalbe na postupak provedbe županijskog natjecanja rješavaju Županijska povjerenstva u roku od dva sata nakon objavljivanja rezultata natjecanja. Nezadovoljni natjecatelji mogu se u drugom stupnju žaliti Državnom povjerenstvu u roku od 48 sati nakon dobivanja odgovora na žalbu od Županijskog povjerenstva.

Nagrade

Učenici koji na županijskom i državnom natjecanju osvoje prvo, drugo i treće mjesto dobivaju diplome, ostali sudionici pohvalnice, a mentori/ice i organizatori zahvalnice.

Diplome, pohvalnice i zahvalnice na državnom natjecanju potpisuje ovlaštena osoba Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Agencije za odgoj i obrazovanje. Na županijskom natjecanju diplome, pohvalnice i zahvalnice potpisuje župan, odnosno u gradu Zagrebu gradonačelnik Grada Zagreba i predsjednik Županijskog povjerenstva odnosno Povjerenstva Grada Zagreba.

Zajedno s diplomama, nagrađenim učenicima javno se dodjeljuju prikladne nagrade, koje osiguravaju organizatori natjecanja.

*  *  *

Članovi Državnog povjerenstva za provedbu natjecanja iz povijesti

  1. dr. sc. Željko Holjevac, Filozofski fakultet, Lučićeva 3, Zagreb, predsjednik
  2. mr. sc. Marijana Marinović, Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Rijeka, Trpimirova 6, Rijeka, tajnica
  3. Sonja Bančić, prof., Osnovna škola Stoja, Brijunska 5, Pula
  4. mr. sc. Daniel Bogešić, Pazinski kolegij – klasična gimnazija, Jurja Dobrile 6, Pazin
  5. mr. sc. Tvrtko Božić, Osnovna škola Fran Krsto Frankopan, Frankopanska 40, Krk
  6. Mirela Caput, prof., Prva riječka hrvatska gimnazija, Frana Kurelca 1, Rijeka
  7. Franjo Čičak, prof., viši savjetnik, Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek, Strossmayerova 6/I, Osijek
  8. dr. sc. Hrvoje Gračanin, Filozofski fakultet, Lučićeva 3, Zagreb
  9. Daniela Jugo Superina, prof., Osnovna škola Frana Frankovića, Ivana  Žorža 17 a, Rijeka
  10. Ana Kirinčić,  prof., Osnovna škola Fran Krsto Frankopan,  Frankopanska 40, Krk
  11. Timur Križak, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje,Donje Svetice 38, Zagreb
  12. Mara Krznarić, prof., Srednja škola Otočac,  Ćirila i Metoda 2, Otočac
  13. Loranda Miletić, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Split, Stomorica 8, Zadar
  14. Helena Miljević, prof., Osnovna škola dr. Andrija Mohorovičić, Šetalište Drage Gervaisa 2,  Matulji
  15. Silvija Mrkonjić, prof., Srednja škola Jure Kaštelana, Trg kralja Tomislava 2, Omiš
  16. Suzana Pešorda, prof., Srednja škola Sesvete,  Bistrička 7, Sesvete
  17. Branka Radetić, prof., Hotelijersko-turistička škola, Drage Gervaisa 2, Opatija
  18. Lobert Simičić, prof., Medicinska škola u Rijeci, Gajeva 1, Rijeka
  19. Miroslav Šašić, prof., Prirodoslovna škola Vladimira Preloga,  Ulica grada Vukovara 269, Zagreb
  20. dr. sc. Jasna Turkalj, Hrvatski institut za povijest, Opatička 10, Zagreb
  21. dr. sc. Gordan Ravančić, Hrvatski institut za povijest, Opatička 10, Zagreb
  22. Buga Zdjelar, prof., Osnovna škola Vladimira Nazora, Masarykova 21, Virovitica

Dodatni linkovi

Kljucni pojmovi:
Objavljeno u Novosti | Komentari (0)

Leave a Reply